Maleševci

Maleševci (Serbian Cyrillic: Малешевци) is a historical tribe and region in Old Herzegovina that existed in the Late Middle Ages.

Etimology

Maleševci in the historical sources were mentioned as Vlachs or Morlachs de cathono ("katun") Malesseueç, Mallesauez, Millessouich, Malleseuich, Mallisseua, Malisez, Malleseuaz, Imalloseui, Malaseuiçi.[1] The tribe-clan is also eponymous to the Maleševo mountain in Macedonia, Malësia in northern Albania, Malesija, Montenegro, and surname Maleš in Croatia, Bosnia and Herzegovina, and Serbia.[2]

History

Old

The first written record is a Ragusan document, written on January 14, 1374, addressing "de Malleseva" tribe-clan. They were part of broad offshoot of Vlachs in medieval Bosnia and Herzegovina of katunar Stanko Perutinić (first mentioned 1397) and his brothers and heirs in the end of 14th and beginning of the 15th century.[1] The Maleševci katun developed on the territory of Rudina, Kuta and Korita,[1] and the name Perutinić sometime replaced the name Maleševci, but the latter prevailed.[3]

In 1422 as katunars were recorded Klapac Stanković and Radosav Milićević, later Dubravac Milićević (1428), Stanoje Stanković (1434), Vukac Dubravčić (1461-1468). Stanko Perutinić had three brothers, Milić, Miloš and Hrebeljan, and with their heirs were vassals of Pavlović, while Stanko's heirs of Kosača (Sandalj Hranić, Stjepan Vukčić Kosača) noble family.[4] From 1466 are recorded under Ottoman rule.[5] They like Vlachs from other tribes sometime collaborated with Ottomans as slave agents.[6]

Modern

The united forces of partisans from Eastern Bosnia and Srem defeated Četniks from Majevica in Maleševci on November 28, 1942, and this event caused the beginning of restoration and domination of The Partisan Movement in Eastern Bosnia.[7]

Families

Characteristic for the tribe-clan in Herzegovina is that all families have the Serbian Orthodox slava (patron saint feast day) of St. Ignatius. Family descendants of the Maleševci clan are:[8]

  • Aleksić
  • Banović
  • Bogdanović
  • Božić
  • Veletić
  • Vitomir
  • Vidojević
  • Vujičić
  • Vuković
  • Vučković
  • Gojko
  • Gruić
  • Grujić
  • Dedijer
  • Dragutinović
  • Drakul
  • Dubovina
  • Duda
  • Durić
  • Đerić
  • Đokić
  • Đukić
  • Đurović
  • Ilić
  • Janković
  • Jaramaz
  • Kalem
  • Kalajdžić
  • Komljenović
  • Kovačević
  • Kočić
  • Krajinović
  • Krnja
  • Kukić
  • Laičević
  • Majdov
  • Mandić
  • Matić
  • Maričić
  • Milaković
  • Milović
  • Mirjanić
  • Nikolić
  • Novoselac
  • Obradović
  • Ogrizović
  • Pantić
  • Paspalj
  • Pejić
  • Pelkić
  • Perišić
  • Petković
  • Petrović
  • Radović
  • Radulović
  • Simić
  • Sjeran
  • Skender
  • Spasojević
  • Srna
  • Stajić
  • Stanišić
  • Stanković
  • Stojić
  • Supeta
  • Tačić
  • Tegarić
  • Timotijević
  • Ćorović
  • Filipović
  • Čakarević
  • Čustić
  • Šipčić
  • Šupić

People

By ancestry;

See also

Notes

  1. 1 2 3 Kurtović 2011, p. 654.
  2. "Males Surname Meaning & Statistics". Forbears. Retrieved May 1, 2016.
  3. Kurtović 2011, p. 654–655.
  4. Kurtović 2011, p. 655–656.
  5. Kurtović 2011, p. 656.
  6. Krešić, Milenko (2010). "Depopulacija jugoistočne Hercegovine izazvana turskim osvajanjem" [The depopulation of south-eastern Herzegovina caused by the Turkish conquest]. Povijesni Prilozi (Historical Contributions) (in Croatian). Zagreb: Croatian Institute of History. 39 (39): 117–118.
  7. Koljanin, D. 2005, pp. 92-130.
  8. "Општи преглед". Malesevci.rs. Retrieved 2016-09-16.

References

  • Kurtović, Esad (2011). "Seniori hercegovačkih vlaha". Hum i Hercegovina kroz povijest. Zbornik radova s međunarodnoga znanstvenog skupa održanog u Mostaru 5. i 6. studenoga 2009 (in Croatian). Zagreb: Hrvatski institut za povijest. 
  • Bačko Aleksandar, Maleševci – rod koji slavi sv. Ignjatija, Zbornik za srpsku etnografiju i istoriju, knj. 1, Udruženje građana „Srpski despot“, Beograd 2007.
  • Dedijer Jevto, Bilećske Rudine, S. K. A, Srpski etnografski zbornik 5, Naselja srpskih zemalja 2, Beograd 1903, 802 - 806.
  • Dedijer Jevto, Hercegovina, antropogeografske studije, Biblioteka „Kulturno nasljeđe“, Sarajevo 1991.
  • Mandić Novak – Studo, Maleševski Mandići, Gacko 2001.
  • Mandić Novak – Studo, Srpske porodice Vojvodstva svetog Save, Gacko 2000.
  • Koljanin, D. 2005, "The conflict between Partisans and Četniks in Eastern Bosnia in 1942", Spomenica Istorijskog arhiva Srem, no. 4, pp. 92–130.
  • Danilović, U. (1985) O vojnim i političkim preduslovima i okolnostima bitke protiv četnika u selu Maleševci 1942. godine. in: Bitka na Meleševcima, 28. XI godine 1942, Tuzla, str. 70-71
  • Subotić, V. Velika pobjeda partizana nad četnicima na Maleševcima. in: Istočna Bosna u NOB-u 1941-1945, knj. I, str. 758-758
  • "Bratstvo Aleksić i istoplemenici `Maleševci` iz stare Rudine u Hercegovini ( 1285 - 2000. ) - Prilog za etnografsku monografiju o Maleševcima", Konstantin - Kosto R. Aleksić, samoizdat u tri kucana primerka, Vrbas, 2000.
  • "Istorija Maleša i Maleševaca, sa slikama i pjesmama", Filip Aleksić i Božo Skender, autorsko izdanje, Vrbas, 1966.
  • "Hercegovina i Hercegovci", Jevto Dedijer, Letopis Matice srpske, knjiga 289, 1912.
  • "Stare seoske porodice u Hercegovini", Dr Jevto Dedijer, Glasnik zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini XIX, Sarajevo, 1907.
This article is issued from Wikipedia - version of the 10/26/2016. The text is available under the Creative Commons Attribution/Share Alike but additional terms may apply for the media files.